Uvod u mračnu stranu književnosti
Stiven King, majstor horora i trilera, je imenom i djelima osvojio čitateljsku publiku širom planete. Njegovi roman o misterijama, strahu i ljudskoj psihologiji su postali kulturni fenomen. Međutim, danas se suočavamo s nekim dijelovima njegovog opusa koji su u sjeni kontroverzi, a naročito sa romanom Rage (Bes) koji je povučen iz prodaje.
Šta se krije iza Rage?
Roman Rage, prvotno objavljen 1977. godine pod pseudonimom Ričard Bahman, istražuje mračne teme srednjoškolskog života. Priča prati srednjoškolca koji, suočen s problemima, izvršava nasilje u učionici. U početku je knjiga privukla pažnju i doživjela određeni uspjeh, ali vremenom je počela dobijati zastrašujuću reputaciju.
Masovni incidenti i uticaj knjige
Tokom 80-ih i 90-ih godina, brojni slučajevi nasilja u školama bili su povezani s ovom knjigom. Nakon masovne pucnjave u Kentakiju 1997. godine, u kojoj je učestvovao srednjoškolac Majkl Karneal, pronađen je primjerak Rage u njegovom ormariću. Ovaj incident bio je prelomna tačka koja je natjerala Kinga da preispita svoje djelo.
Javni istup Stivena Kinga
Na bibliotečkoj konferenciji u Vermontu 1999. godine, King je progovorio o svom uznemirenju: „Ne mogu sa sigurnošću da tvrdim da je Majkl Karneal pročitao moj roman Rage, ali mediji su nakon incidenta izvestili da je kopija knjige pronađena u njegovom ormariću.“ Njegova briga o uticaju kojeg djelo može imati na emocionalno nestabilne mlade povukla je kralja u odlučivanje da zatraži povlačenje knjige iz štampe.
Posljedice i odluka
„Rage je već ranije bio pomenut u vezi sa barem jednim školskim napadom“, dodao je King. Ova svesnost uticaja koji literatura može imati na ponašanje mladih dovela je do njegove odluke da se distancira od djela koje je moglo inspirisati nasilje. Rekao je: „Učinio sam to sa olakšanjem, a ne sa žaljenjem.“ Tako je Rage postao nedostupan širem auditorijumu, i danas ga gotovo niko ne može pronaći.
Kultura i kontroverza
Iako je Rage mogla postati kultna knjiga među ljubiteljima mračnih psiholoških trilera, njen put ka zaboravu otvara važna pitanja o odgovornosti autora i uticaju medijskog sadržaja na društvo. King je upozorio na to koliko je važno biti svjestan potencijalnih posljedica koje određena djela mogu imati na pojedince i društvo u cjelini.
