INTERVJU | Kapitaklizma
Kapitaklizma – „Svijetli mrak“ između buke, poezije i dna koje ponekad zasvijetli
Sarajevski autorski bend Kapitaklizma spada među rijetke regionalne sastave koji su uspjeli stvoriti prepoznatljiv zvuk bez potrebe da se uklope u stroge žanrovske granice. Njihova muzika nastaje iz neobične postave sa dvije bass gitare, snažne koncertne energije i tekstova koji često imaju filozofsku i poetsku dubinu.
Nakon prvog albuma „Vrijeme otimanja“, objavljenog 2024. za zagrebački label Dancing Bear, bend je 2025. predstavio live album „Svijetli mrak“ u izdanju sarajevskog labela Ataxmedia. Album donosi iste pjesme, ali u sirovijoj i direktnijoj koncertnoj verziji, a objavljen je i na vinilu.
Paralelno s tim, autor tekstova i vokal benda Mladen Mačar objavio je i zbirku poezije „KRUG“, u kojoj se nalaze i tekstovi pjesama sa albuma.
Kapitaklizma svoj zvuk opisuje kao „jelly stoner“ – lični naziv za mješavinu industriala, stonera, drum’n’bass ritmike i punk energije. O nastanku albuma, ideji „svijetlog mraka“, neobičnoj postavi sa dvije bass gitare i odnosu muzike i poezije razgovarali smo s članovima benda.
„Svijetli mrak“ kao metafora stanja društva
Naziv „Svijetli mrak“ zvuči paradoksalno. Šta zapravo znači taj izraz?
„Svijetli mrak“ je metafora jednog prilično dubokog stanja u kojem se čovjek može naći – lično, društveno ili egzistencijalno.
Za prosječnog čovjeka mrak znači potpunu tamu. Ali ako ste već duboko u tom mraku, onda i sam mrak počinje da svijetli negdje u daljini, kao jedva vidljiv trag svjetla.
Drugim riječima, možete biti toliko duboko u problemima, u nekoj vrsti društvene ili lične rupe, da i ono što je zapravo mrak počinje izgledati kao svjetlost.
To je slika mjesta u kojem se često nalazimo kao društvo. Ono što bi nekome bila tama, nama se ponekad čini kao tračak svjetla, jer smo još dublje od toga.
Zašto ponovo snimiti iste pjesme
Album „Svijetli mrak“ donosi iste pjesme kao i vaš prvi album „Vrijeme otimanja“. Zašto ste ih ponovo snimili?
Te pjesme su kroz koncerte počele živjeti drugačije nego na studijskom albumu. Vremenom su postale tvrđe, direktnije i sirovije. Na bini su dobile energiju koju nismo mogli potpuno uhvatiti u studijskoj verziji.
Zato smo poželjeli zabilježiti upravo taj trenutak – kako bend zaista zvuči uživo, bez previše studijskih intervencija.
„Svijetli mrak“ je zapravo dokument te koncertne energije i načina na koji su te pjesme evoluirale kroz vrijeme.
Vinyl kao drugačiji način slušanja muzike
Album je objavljen i na vinylu. Koliko vam je taj format važan?
Vinyl ima neku posebnu težinu. Nije samo nosač zvuka nego i način slušanja.
Zanimljivo je da digitalna verzija albuma ima 10 pjesama, dok vinyl ima 9, jer pjesma „Sreća“ jednostavno fizički nije mogla stati na ploču.
To je mala tehnička stvar, ali fanovima je bila zanimljiva jer pokazuje razliku između digitalnog i analognog svijeta.
Zvuk sa dvije bass gitare
Vaš bend ima neobičnu postavu sa dvije bass gitare. Kako to funkcioniše?
Dvije bass gitare su zapravo ključ našeg zvuka. Ali one nemaju istu funkciju.
Stefan svira bas u klasičnom smislu i drži groove i temelj. Ja svoj bass sviram više kao heavy alternative lead bass, praktično kao gitaru.
Zbog toga se često ni ne osjećam kao klasični basista. Taj odnos između dva basa daje bendu dodatnu dubinu i težinu.
Ideja o bendu sa tri basa
Postoji zanimljiva priča o promjeni u bendu – sadašnji gitarista je u početku bio basista.
Da, Damjan je u prvoj postavi i na prvom albumu svirao bas. Međutim, prvi gitarista je napustio bend zbog neodgovornosti i nekih ličnih problema.
U jednom trenutku smo čak ozbiljno razmišljali da nastavimo sa tri basa i bubnjem.
Brzo smo shvatili da bi to bilo previše low i previše down u frekvencijama. Drugi problem je što u regionu zapravo nemamo puno tonaca i producenata koji bi znali raditi sa takvom postavom.
Na kraju smo odlučili da Damjan pređe na gitaru i to se pokazalo kao dobro rješenje.
„Jelly stoner“ – naziv za slobodan zvuk
Vaš stil opisujete kao „jelly stoner“. Kako je nastao taj naziv?
To je naš mali interni termin.
U našoj muzici ima industriala, stonera, drum’n’bass ritmike, pa čak i punk energije. Umjesto da sve to pokušamo strpati u jedan žanr, rekli smo – neka to bude jelly stoner.
To znači da je zvuk fleksibilan i da se stalno mijenja.
Generacijska razlika kao prednost
Zanimljivo je i da u bendu postoji generacijska razlika između članova.
Između svakog člana postoji otprilike deset godina razlike.
Berin je deset godina stariji od mene, ja deset godina od Stefana, a Stefan deset godina od Damjana. Tako bend zapravo pokriva raspon od oko trideset godina generacijskog iskustva.
Svako od nas nosi drugačije muzičke utjecaje i to se osjeti u zvuku benda.
Poezija kao drugi sloj muzike
Vaši tekstovi imaju izrazitu poetsku dimenziju.
Oni su za nas jednako važni kao i muzika, a usput, nju je većinom pisao Berin. Tekstovi nisu samo dodatak pjesmi.
Zbog toga je nastala i zbirka poezije „KRUG“, u kojoj se nalaze i tekstovi pjesama sa albuma, ali i mnogo drugih pjesama koje dijele isti tematski prostor. Zbirka je također, zahvaljujući Berinu, vizuelno obogaćena originalnim ilustracijama iz njegovog stripa „Infra devil“.
Koncerti su i dalje najjača veza s publikom
Bend je već imao niz nastupa širom regiona, uključujući festivale poput EXIT Festival i BeerRock Fest, kao i klubove poput Hard Place u Zagrebu, Crna kuća u Novom Sadu, Baza u Tuzli te sarajevske klubove Jazzbina i AG Club.
Uskoro nastupaju i u klubu Hellhammer u Zemunu.
„Algoritmi često nude ono što je već provjereno i sigurno. Ali uvijek postoji dio publike koji traži nešto drugačije. Mi vjerujemo da live koncerti i dalje imaju posebnu snagu – kada neko jednom doživi bend uživo, ta veza je mnogo jača od bilo kojeg algoritma.“
Muzika kao prostor slobode
Za članove benda Kapitaklizma muzika je prije svega prostor kreativnosti i zajedničke igre.
„Naravno da postoji i poslovna strana svega toga, ali ona nikada nije bila naš glavni motiv. Mi ovo radimo zato što volimo tu energiju stvaranja. Na neki način bend je jedna ozbiljna zajednička igra. Sve ostalo dolazi poslije toga.“
Pitanja postavlja redakcija portala MasterMusic.ba.
